Kako je glasala Moldavija na Euroviziji: Analiza bodova i geopolitičkih trendova

Moldavija je na Euroviziji 2026. godine izazvala presedan kada je stručni žiri uskratio bodove tradicionalnim saveznicima, dodijelivši nula bodova Ukrajini i samo tri boda Rumunjskoj, dok je publika maksimalne bodove dala upravo tim državama. Godinu ranije, 2025., Moldavija nije sudjelovala niti glasala zbog financijskih razloga.

Sustav glasanja na Euroviziji često služi kao ogledalo geopolitičkih odnosa, kulturnih veza i jezičnih sličnosti među europskim državama. Pitanje kako je glasala Moldavija na Euroviziji klasičan je primjer fenomena susjedskog glasanja, no noviji rezultati pokazuju snažan raskorak između onoga što preferira struka i onoga što bira publika. Razumijevanje ovih obrazaca ključno je za analizu širih društvenih kretanja u istočnoj Europi, kao i za razumijevanje strategija koje zemlje sudionice koriste za ostvarivanje boljeg plasmana.

Sustav glasanja Moldavije i geopolitički utjecaji

Moldavija koristi kombinirani sustav glasanja u kojem 50 posto bodova donosi stručni žiri, a 50 posto publika putem televotinga. Povijesno gledano, moldavski bodovi najčešće idu susjednoj Rumunjskoj zbog snažnih jezičnih i kulturnih veza.

Eurovizijsko glasanje predmet je brojnih socioloških i politoloških studija koje prate kako dijaspora i regionalna savezništva utječu na konačne rezultate. U slučaju Moldavije, razmjena bodova sa susjednim državama godinama je bila predvidljiv obrazac. Publika i žiri u pravilu su favorizirali izvođače iz regije, nagrađujući pjesme koje rezoniraju s njihovim kulturnim miljeom.

Fenomen susjedskog glasanja

Susjedsko glasanje nije izoliran slučaj, već ukorijenjena praksa u mnogim europskim blokovima. Značajke takvog glasanja uključuju:

• Redovitu razmjenu maksimalnih bodova (10 ili 12) između istih država.
• Glasanje dijaspore koja živi u inozemstvu za matičnu zemlju.
• Sklonost pjesmama na srodnim jezicima ili s prepoznatljivim etno motivima.

Raskorak između žirija i publike

Iako se očekuje da stručni žiri ocjenjuje isključivo vokalnu izvedbu, kompoziciju i scenski nastup, publika glasa emotivno. Ovaj raskorak postao je najočitiji u situacijama kada žiri pokuša neutralizirati geopolitički utjecaj, što često rezultira nezadovoljstvom domaće javnosti koja očekuje lojalnost prema susjednim državama.

Skandal kako je glasala Moldavija na Euroviziji 2026. godine

Na Euroviziji 2026. godine došlo je do nacionalnog skandala kada je moldavski stručni žiri ignorirao susjedne zemlje, što je rezultiralo ostavkom glavnog ravnatelja nacionalne televizije Teleradio-Moldova (TRM).

Povratak Moldavije na natjecanje 2026. godine, kada ih je predstavljao izvođač Satoshi s pjesmom "Viva, Moldova!" i osvojio 8. mjesto u finalu sa 226 bodova, ostao je u sjeni kontroverznog glasanja njihovog žirija. Dok je Hrvatsku te godine predstavljao bend Lelek s pjesmom "Andromeda", fokus javnosti u istočnoj Europi bio je na moldavskom žiriju koji je dodijelio maksimalnih 12 bodova Poljskoj, potpuno zanemarivši Ukrajinu s nula bodova i dodijelivši Rumunjskoj tek tri boda.

Ostavka čelnika Teleradio-Moldova

Ovaj potez izazvao je oštre reakcije javnosti. Glavni ravnatelj TRM-a, Vlad Țurcanu, podnio je ostavku, navevši kako žiri nije prepoznao duboke osjetljivosti između susjeda. S druge strane, moldavska publika (televote) glasala je potpuno suprotno od žirija, pokazujući lojalnost regiji.

Usporedba glasova (Moldavija 2026.)

Pauza u sudjelovanju i glasanju 2025. godine

Tijekom 2025. godine, Moldavija nije dodjeljivala bodove na Euroviziji jer se nacionalna televizija privremeno povukla iz natjecanja zbog ekonomskih i umjetničkih izazova.

Odluka o nesudjelovanju značila je da Moldavija nema pravo prijenosa s opcijom glasanja za druge države. U toj je godini Hrvatsku predstavljao Marko Bošnjak s pjesmom "Poison Cake". Izostanak moldavskih glasova osjetio se u bodovnom saldu Rumunjske i Ukrajine, koje redovito računaju na te bodove za prolazak u finale natjecanja.

Financijski razlozi povlačenja

Sudjelovanje na Euroviziji zahtijeva značajna financijska sredstva, od plaćanja kotizacije Europskoj radiodifuzijskoj uniji (EBU) do troškova produkcije, puta i promocije. Za javne servise manjih država, ovi troškovi ponekad premašuju godišnje budžete predviđene za zabavni program, zbog čega su pauze u sudjelovanju legitimna strategija financijskog oporavka.

Kako funkcionira glasanje iz Hrvatske

Gledatelji iz Hrvatske glasaju putem SMS poruka i telefonskih poziva tijekom prijenosa na HRT-u, pri čemu cijena SMS poruke iznosi 0,50 eura s uključenim PDV-om.

Ekskluzivna prava za prijenos Eurovizije u Hrvatskoj posjeduje Hrvatska radiotelevizija (HRT). Financiranje ovakvih velikih projekata oslanja se na RTV pristojbu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (Izvor: DZS, 2026.) i važećim zakonskim okvirima, visina pristojbe vezana je uz prosječnu neto plaću, ali je odlukom Vlade limitirana na 10,62 eura mjesečno kako bi se zaštitio standard građana.

Proces glasanja za hrvatske građane

Kada hrvatski građani žele podržati predstavnike poput Moldavije, proces je strogo reguliran:

1. Glasanje se otvara tek nakon što svi izvođači završe svoje nastupe.
2. Gledatelji šalju SMS poruku s rednim brojem izvođača na poseban premium broj.
3. Cijena jedne SMS poruke iznosi oko 0,50 eura, što je jasno istaknuto na ekranu sukladno telekomunikacijskim propisima.
4. Nije moguće glasati za vlastitu državu (Hrvatsku).

EU regulative i roaming

Zahvaljujući regulativama Europske unije o jedinstvenom digitalnom tržištu, hrvatski građani koji putuju unutar EU mogu pratiti prijenos putem HRTi platforme bez geografskih blokada. Također, pravilo "Roam Like at Home" osigurava da slanje SMS glasova iz drugih država članica EU ne podliježe dodatnim skrivenim troškovima roaminga.

Kulturna razmjena između Moldavije i Hrvatske

Moldavija i Hrvatska njeguju glazbenu razmjenu na Euroviziji, što je potvrđeno 2026. godine kada je moldavski predstavnik Satoshi obradio hrvatski hit, pokazujući snažan interes za hrvatsku glazbenu produkciju.

Glazba nadilazi granice, a Eurovizija je platforma koja omogućava spajanje udaljenih kultura. Prije samog natjecanja 2026. godine, moldavski predstavnik Satoshi objavio je vrlo hvaljenu obradu pjesme "Rim Tim Tagi Dim" (Baby Lasagna), hrvatskog hita koji je osvojio drugo mjesto 2024. godine. Ovaj potez pokazao je koliko hrvatski glazbeni izvoz utječe na izvođače iz istočne Europe te osigurao Satoshiju dodatne simpatije hrvatske publike.

Podrška međunarodnoj mobilnosti umjetnika

Eurovizija nije samo zabava, već ozbiljan alat kulturne diplomacije. Ministarstvo kulture i medija RH aktivno podržava međunarodnu mobilnost umjetnika i izvoz hrvatske kulture. Prema podacima Ministarstva kulture, sudjelovanje na velikim međunarodnim platformama ključno je za globalnu prepoznatljivost domaćih autora. Razumijevanje obrazaca glasanja država poput Moldavije pomaže hrvatskim delegacijama u strateškom planiranju međunarodnih promotivnih kampanja, optimizirajući resurse i maksimizirajući doseg hrvatske glazbe na europskom tržištu.